-
Datum
04. februarVrijeme
20:00 sati
ZavršenoWilliam Shakespeare
Radnja predstave „Mjera za mjeru“ u režiji Mirka Radonjića smještena je u Beč u kom je početkom 17. vijeka došlo do zloupotrebe moći. Skoro pola vijeka kasnije, žrtve su odlučile prijaviti taj slučaj. A Likovi koji zauzimaju manji prostor u ovoj drami, u predstavi dobijaju priliku da svjedoče o svojim i tuđim nedaćama.
Prema riječima dramaturginje predstave Nejre Babić odnos radnje predstave i današnje percepcije etike postavlja se preko pitanja „ Preko čije grbače se stavljaju i mjere moralna načela? Ko je moralan, a ko bludan? Ko će biti kažnjen, a ko proći nekažnjeno?
A to su samo neka od pitanja koja Šekspirov komad postavlja glede morala, a koja su nama poslužila da propitamo sopstveni odnos prema etici danas i ovdje.“
U predstavi igraju: Snežana Bogićević, Ana Mia Karić, Adnan Kreso, Hana Zrno, Kemal Rizvanović, Matea Mavrak, Faruk Hajdarević i Emir Fejzić.
Autorski tim predstave čine: dramaturgija Nejra Babić, kostimografija Lina Leković, muzika, Hanan Hadžajlić.
Kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs) predstava “Mjera za mjeru” je kofinansirana od strane Evropske unije. Projekat CC4WBs ima za cilj unaprjeđenje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora i razvijanje njegovog potencijala za društveno-ekonomski uticaj u ovom regionu.
Predstava “Mjera za mjeru” također podržana od strane Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) koja podržava i unapređuje regionalnu i multikulturalnu saradnju mladih na Zapadnom Balkanu. Programi RYCO-a usmjereni su na stvaranje mogućnosti za uključivanje mladih u aktivnosti koje doprinose međusobnom razumijevanju i pomirenju u građanskom, društvenom, obrazovnom, kulturnom i sportskom domenu.
William Shakespeare
Radnja predstave „Mjera za mjeru“ u režiji Mirka Radonjića smještena je u Beč u kom je početkom 17. vijeka došlo do zloupotrebe moći. Skoro pola vijeka kasnije, žrtve su odlučile prijaviti taj slučaj. A Likovi koji zauzimaju manji prostor u ovoj drami, u predstavi dobijaju priliku da svjedoče o svojim i tuđim nedaćama.
Prema riječima dramaturginje predstave Nejre Babić odnos radnje predstave i današnje percepcije etike postavlja se preko pitanja „ Preko čije grbače se stavljaju i mjere moralna načela? Ko je moralan, a ko bludan? Ko će biti kažnjen, a ko proći nekažnjeno?
A to su samo neka od pitanja koja Šekspirov komad postavlja glede morala, a koja su nama poslužila da propitamo sopstveni odnos prema etici danas i ovdje.“
U predstavi igraju: Snežana Bogićević, Ana Mia Karić, Adnan Kreso, Hana Zrno, Kemal Rizvanović, Matea Mavrak, Faruk Hajdarević i Emir Fejzić.
Autorski tim predstave čine: dramaturgija Nejra Babić, kostimografija Lina Leković, muzika, Hanan Hadžajlić.
Kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs) predstava “Mjera za mjeru” je kofinansirana od strane Evropske unije. Projekat CC4WBs ima za cilj unaprjeđenje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora i razvijanje njegovog potencijala za društveno-ekonomski uticaj u ovom regionu.
Predstava “Mjera za mjeru” također podržana od strane Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) koja podržava i unapređuje regionalnu i multikulturalnu saradnju mladih na Zapadnom Balkanu. Programi RYCO-a usmjereni su na stvaranje mogućnosti za uključivanje mladih u aktivnosti koje doprinose međusobnom razumijevanju i pomirenju u građanskom, društvenom, obrazovnom, kulturnom i sportskom domenu.
Datum
04. februarVrijeme
20:00 sati
Završeno -
Datum
06. februar08. februarVrijeme
20:00 sati
Završeno“Othello” je jedna od najstrašnijih, a istovremeno najnježnijih Shakespeareovih tragedija. U fokusu priče su zavist, ljubomora, povjerenje, izdaja i, najvažnije od svega, ljubav. U ovoj važnoj temi istražuje se kontekst ratnog veterana koji se vraća kući kao heroj, nakon što je gledao u najmračnije ponore ljudske duše.
Rat dovodi zajednicu, ali i pojedinca, do spoznaje da postoje samo dvije kategorije – crno i bijelo, prijatelj ili neprijatelj, dobro ili loše. Nijanse sive nestaju. Na bojnom polju, svi resursi tijela usmjereni su na preživljavanje, pa je uvjet za opstanak da čovjek živi i reagira prema najosnovnijim instinktima, odbacujući složena višeslojna društvena pravila.
No, jednog dana ratnici se vraćaju kući i moraju se iznova prilagoditi društvenim pravilima. Kako je lako slomiti heroja, kako je lako manipulirati njime. Kakve će nepopravljive tragične posljedice imati te manipulacije, ta kobna “miroljubiva” igra… Oni koji su preživjeli rat, možda neće preživjeti mir.U PREDSTAVI IGRAJU: Ermin Bravo, Ana Marija Brđanović, Alban Ukaj, Davor Sabo, Maja Salkić, Snežana Bogićević, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Mak Čengić i Alen Konjicija.
“Othello” je jedna od najstrašnijih, a istovremeno najnježnijih Shakespeareovih tragedija. U fokusu priče su zavist, ljubomora, povjerenje, izdaja i, najvažnije od svega, ljubav. U ovoj važnoj temi istražuje se kontekst ratnog veterana koji se vraća kući kao heroj, nakon što je gledao u najmračnije ponore ljudske duše.
Rat dovodi zajednicu, ali i pojedinca, do spoznaje da postoje samo dvije kategorije – crno i bijelo, prijatelj ili neprijatelj, dobro ili loše. Nijanse sive nestaju. Na bojnom polju, svi resursi tijela usmjereni su na preživljavanje, pa je uvjet za opstanak da čovjek živi i reagira prema najosnovnijim instinktima, odbacujući složena višeslojna društvena pravila.
No, jednog dana ratnici se vraćaju kući i moraju se iznova prilagoditi društvenim pravilima. Kako je lako slomiti heroja, kako je lako manipulirati njime. Kakve će nepopravljive tragične posljedice imati te manipulacije, ta kobna “miroljubiva” igra… Oni koji su preživjeli rat, možda neće preživjeti mir.U PREDSTAVI IGRAJU: Ermin Bravo, Ana Marija Brđanović, Alban Ukaj, Davor Sabo, Maja Salkić, Snežana Bogićević, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Mak Čengić i Alen Konjicija.
Datum
06. februar08. februarVrijeme
20:00 sati
Završeno -
Datum
11. februarVrijeme
20:00 sati
Završeno„Predstava Stotinu malih smrti nastaje na osnovu adaptacije proznih dela Semezdina Mehmedinovića – Memed, crvena bandana i pahuljica, Ovo vrijeme sada, Autoportret s torbom, Sarajevo Blues. Od ogromnog bogatstva Mehmedinovićeve literature, tematski okvir naše dramatizacije je fokusiran na telo i smrtnost. Preispitivanje ljudske smrtnosti kroz prizmu ranjivosti tela, ali i propitivanje celokupnog života pojedinca u odnosu na neminovni kraj, otvorio je put ka promišljanju brojnih malih smrti. One su simboličke, metaforičke ali i stvarne, materijalne, koje čine sastavni deo života. Tehnikom dramaturške montaže i kolažiranja različitih segmenata navedenih knjiga, uvodimo publiku u intimne prostore junaka, kako fizičke tako i mentalne i emotivne. U jednoj pozorišnoj večeri svi zajedno idemo na put, down the memory lane, u egzile i povratke, kontinuitete i diskontinuitete, lomove i ponovna uspostavljanja.“ – Jovana Tomić i Olga Dimitrijević
„Predstava Stotinu malih smrti nastaje na osnovu adaptacije proznih dela Semezdina Mehmedinovića – Memed, crvena bandana i pahuljica, Ovo vrijeme sada, Autoportret s torbom, Sarajevo Blues. Od ogromnog bogatstva Mehmedinovićeve literature, tematski okvir naše dramatizacije je fokusiran na telo i smrtnost. Preispitivanje ljudske smrtnosti kroz prizmu ranjivosti tela, ali i propitivanje celokupnog života pojedinca u odnosu na neminovni kraj, otvorio je put ka promišljanju brojnih malih smrti. One su simboličke, metaforičke ali i stvarne, materijalne, koje čine sastavni deo života. Tehnikom dramaturške montaže i kolažiranja različitih segmenata navedenih knjiga, uvodimo publiku u intimne prostore junaka, kako fizičke tako i mentalne i emotivne. U jednoj pozorišnoj večeri svi zajedno idemo na put, down the memory lane, u egzile i povratke, kontinuitete i diskontinuitete, lomove i ponovna uspostavljanja.“ – Jovana Tomić i Olga Dimitrijević
Datum
11. februarVrijeme
20:00 sati
Završeno -
Predstava je nastala prema tekstu Jeff Barona. “U posjeti kod gospodina Greena” je dirljiva i duhovita priča o starcu i mladiću koji se uprkos početnom nerazumijevanju i netrpeljivosti postepeno zbližavaju i nalaze jedan u drugome utjehu. Govoreći o samoći, predrasudama i potrebi za pripadanjem, ova predstava nas vraća temelju svakog odnosa – komunikaciji. Onoj iskrenoj, ponekad i surovoj ali skoro uvijek ljekovitoj.
Predstava je nastala prema tekstu Jeff Barona. “U posjeti kod gospodina Greena” je dirljiva i duhovita priča o starcu i mladiću koji se uprkos početnom nerazumijevanju i netrpeljivosti postepeno zbližavaju i nalaze jedan u drugome utjehu. Govoreći o samoći, predrasudama i potrebi za pripadanjem, ova predstava nas vraća temelju svakog odnosa – komunikaciji. Onoj iskrenoj, ponekad i surovoj ali skoro uvijek ljekovitoj.
Datum
19. februarVrijeme
20:00 sati
-
Radnja predstave „Oslobođenje Sarajeva“ po tekstu Dušana Jovanovića „Oslobođenje Skoplja“ u režiji Harisa Pašovića je smještena u okupirano ali nepokoreno Sarajevo. Proživljavamo okupaciju sa jednom sarajevskom porodicom i njihovu borbu da prežive. Vladaju glad i teror; traju deportacije stanovništava u logore. Pratimo jeziva zvjerstva okupatora i domaćih izdajnika. Pratimo grupu djece koja odrasta u strašnom ratu. Pratimo mrežu ilegalnog pokreta otpora. Pratimo nepokolebljivu borbu za slobodu. Pratimo oslobođenje Sarajeva. Predstava je namijenjena starijim od 16 godina.
Radnja predstave „Oslobođenje Sarajeva“ po tekstu Dušana Jovanovića „Oslobođenje Skoplja“ u režiji Harisa Pašovića je smještena u okupirano ali nepokoreno Sarajevo. Proživljavamo okupaciju sa jednom sarajevskom porodicom i njihovu borbu da prežive. Vladaju glad i teror; traju deportacije stanovništava u logore. Pratimo jeziva zvjerstva okupatora i domaćih izdajnika. Pratimo grupu djece koja odrasta u strašnom ratu. Pratimo mrežu ilegalnog pokreta otpora. Pratimo nepokolebljivu borbu za slobodu. Pratimo oslobođenje Sarajeva. Predstava je namijenjena starijim od 16 godina.
Datum
21. februar22. februarVrijeme
20:00 sati
-
Komad je groteska sa elementima satire, koji je Ištvan Erkenj, jedan od najpriznatijih mađarskih pisaca 20. veka napisao na osnovu novele „Dobrodošlica za Majora“ iz 1966. godine. Inspirisana je stravičnom, istovremeno besmislenom i uzaludnom, sudbinom mađarskih vojnika na Istočnom frontu januara 1943.
„Lajos Tót, naravno, nije bio kralj Korinta, samo vatrogasac u planinskom selu. Stoga nikada nije uvrijedio bogove. Što je onda bio njegov zločin? Možda nije počinio ništa i samo je živio u doba kada je postojao samo jedan izbor: moglo se biti samo buntovnik ili Sizif.
Povijest se ponavlja na mnoge načine. Bilo je više istovjetnih vremena, pa tako i mnogo Tótova. Ako istorija uči ljude pristajanju, naravno da je teško žigosati zločincem čovjeka koji do kraja ustraje u pristajanju. Još je teže osuditi ovog vatrogasca, jer dođe trenutak kada kaže ‘dosta’ – i sam baci kamen u dolinu.“ – Ištvan Erkenj
„Totovi su jedna obična porodica: prosječni, mali, uplašeni ljudi, u svemu po propisu. I, u svemu spremni da ugode vlasti. A, kad prestravljeni podanici ugađaju prestravljenoj vlasti, kad je duh satrt i vlada strah, prirodan žanr postaje tragična groteska… ono kad se na sav glas od srca smijemo, a u isto vrijeme nas neumoljivo podilazi jeza.”
Komad je groteska sa elementima satire, koji je Ištvan Erkenj, jedan od najpriznatijih mađarskih pisaca 20. veka napisao na osnovu novele „Dobrodošlica za Majora“ iz 1966. godine. Inspirisana je stravičnom, istovremeno besmislenom i uzaludnom, sudbinom mađarskih vojnika na Istočnom frontu januara 1943.
„Lajos Tót, naravno, nije bio kralj Korinta, samo vatrogasac u planinskom selu. Stoga nikada nije uvrijedio bogove. Što je onda bio njegov zločin? Možda nije počinio ništa i samo je živio u doba kada je postojao samo jedan izbor: moglo se biti samo buntovnik ili Sizif.
Povijest se ponavlja na mnoge načine. Bilo je više istovjetnih vremena, pa tako i mnogo Tótova. Ako istorija uči ljude pristajanju, naravno da je teško žigosati zločincem čovjeka koji do kraja ustraje u pristajanju. Još je teže osuditi ovog vatrogasca, jer dođe trenutak kada kaže ‘dosta’ – i sam baci kamen u dolinu.“ – Ištvan Erkenj
„Totovi su jedna obična porodica: prosječni, mali, uplašeni ljudi, u svemu po propisu. I, u svemu spremni da ugode vlasti. A, kad prestravljeni podanici ugađaju prestravljenoj vlasti, kad je duh satrt i vlada strah, prirodan žanr postaje tragična groteska… ono kad se na sav glas od srca smijemo, a u isto vrijeme nas neumoljivo podilazi jeza.”
Datum
24. februarVrijeme
20:00 sati
-
“Prst” se smatra jednim od najboljih suvremenih društveno-angažiranih tekstova napisanih u našoj regiji, a autorica je kosovska spisateljica Doruntina Basha. Sama priča nije vezana isključivo za Kosovo, već za cijeli prostor Balkana, a njena univerzalnost komunicira i dalje, te se odnosi na aktualno pitanje pozicije žena u suvremenom društvu.
U kontekstu novije historije i patrijarhalnih odnosa, ona na veoma uvjerljiv način prikazuje život dvije žene, svekrve i snahe, koje ne mogu više živjeti skupa, ali ni jedna bez druge. Predstava budi emocije, a također i prepoznavanje jer su odnosi rivalstva i međusobnih optuživanja svekrve i snahe, neovisno od njihove specifične situacije, tipični za šire prostore Balkana. U priči bez patetike, sa suptilnom dozom humora i ironije i tačnom psihološkom slikom likova fantastiča ženska ekipa napravila je predstavu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
“Prst” se smatra jednim od najboljih suvremenih društveno-angažiranih tekstova napisanih u našoj regiji, a autorica je kosovska spisateljica Doruntina Basha. Sama priča nije vezana isključivo za Kosovo, već za cijeli prostor Balkana, a njena univerzalnost komunicira i dalje, te se odnosi na aktualno pitanje pozicije žena u suvremenom društvu.
U kontekstu novije historije i patrijarhalnih odnosa, ona na veoma uvjerljiv način prikazuje život dvije žene, svekrve i snahe, koje ne mogu više živjeti skupa, ali ni jedna bez druge. Predstava budi emocije, a također i prepoznavanje jer su odnosi rivalstva i međusobnih optuživanja svekrve i snahe, neovisno od njihove specifične situacije, tipični za šire prostore Balkana. U priči bez patetike, sa suptilnom dozom humora i ironije i tačnom psihološkom slikom likova fantastiča ženska ekipa napravila je predstavu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Datum
27. februarVrijeme
20:00 sati
-
Originalna drama “Tramvaj zvani čežnja” napisana 1947. godine, možda je i najpoznatije djelo čuvenog američkog dramatičara Tennessee Williamsa. Postavka ovog kultnog djela, nastala je kao diplomski rad Dine Mušanović na predmetu Gluma na Akademiji Scenskih Umjetnosti.
Glumica Dina Mušanović o predstavi:
“Tramvaj zvani čežnja” je tekst o ljudima na prekretnici. Onim koji se na prekretnicama snalaze i onima koje prekretnice pregaze. Tu nije riječ o pozitivcima i negativcima, kao što, uostalom, u dobroj književnosti nikad i nije. Nije ni riječ o istini i laži, iako se mnogo o istini i laži govori. Riječ je o ljudima koji vole i koji su spremni zavući ruku u moralni gnjilež da bi održali komadić iluzije o vlastitom dostojanstvu. Ljudima koji su spremni žrtvovati moralnost na oltaru sreće.
“Tramvaj zvani čežnja” je predstava o nama. Uvijek smo na nekim prekretnicama, i uvijek nas te iste prekretnice pregaze. Kao Blanche Dubois, vjerujemo u dobro, ali ga se bojimo. Vjerujemo u istinu, ali je, radi vlastite sigurnosti, rijetko govorimo. Istina nas ujeda, te rane smrde kao Filoktetove rane, ali uporno i tvrdoglavo vjerujemo, da je u momentu kad se svi računi svode, istina, dobrota i nježnost nešto što će nas spasiti. Kao ni za Blanche, niko ne navija za nas.
U predstavi “Tramvaj zvani čežnja” sukobljavaju se moć i nemoć, istina i laž, moral i dekadencija, nježnosti i surovost. Zazivaju se ljubav, moral, bratstvo, porodica, ali sa scene tiho grmi jedna te ista istina: Blanche, Stanley, Stella, Mitch, svi mi, jednako smo nesretni. I jednako čeznemo. Za jasnoćom u zamagljenom svijetu.
Originalna drama “Tramvaj zvani čežnja” napisana 1947. godine, možda je i najpoznatije djelo čuvenog američkog dramatičara Tennessee Williamsa. Postavka ovog kultnog djela, nastala je kao diplomski rad Dine Mušanović na predmetu Gluma na Akademiji Scenskih Umjetnosti.
Glumica Dina Mušanović o predstavi:
“Tramvaj zvani čežnja” je tekst o ljudima na prekretnici. Onim koji se na prekretnicama snalaze i onima koje prekretnice pregaze. Tu nije riječ o pozitivcima i negativcima, kao što, uostalom, u dobroj književnosti nikad i nije. Nije ni riječ o istini i laži, iako se mnogo o istini i laži govori. Riječ je o ljudima koji vole i koji su spremni zavući ruku u moralni gnjilež da bi održali komadić iluzije o vlastitom dostojanstvu. Ljudima koji su spremni žrtvovati moralnost na oltaru sreće.
“Tramvaj zvani čežnja” je predstava o nama. Uvijek smo na nekim prekretnicama, i uvijek nas te iste prekretnice pregaze. Kao Blanche Dubois, vjerujemo u dobro, ali ga se bojimo. Vjerujemo u istinu, ali je, radi vlastite sigurnosti, rijetko govorimo. Istina nas ujeda, te rane smrde kao Filoktetove rane, ali uporno i tvrdoglavo vjerujemo, da je u momentu kad se svi računi svode, istina, dobrota i nježnost nešto što će nas spasiti. Kao ni za Blanche, niko ne navija za nas.
U predstavi “Tramvaj zvani čežnja” sukobljavaju se moć i nemoć, istina i laž, moral i dekadencija, nježnosti i surovost. Zazivaju se ljubav, moral, bratstvo, porodica, ali sa scene tiho grmi jedna te ista istina: Blanche, Stanley, Stella, Mitch, svi mi, jednako smo nesretni. I jednako čeznemo. Za jasnoćom u zamagljenom svijetu.
Datum
28. februarVrijeme
20:00 sati
NOVOSTI
PARTNERI I SPONZORI





















MEDIJSKI POKROVITELJI


