Notice: A non well formed numeric value encountered in /var/www/vhosts/sartr.ba/httpdocs/wp-content/themes/Avada/includes/class-avada-layout.php on line 581
Predstave – Stranica 3 – SARTR

BRAŠNO U VENAMA

Režija: Boris Liješević 20:00 h

Autor: Igor Štiks

25
Mart

Autor dramskog teksta, Igor Štiks, naveo je kako je priča ove drame nastajala godinama. “Prvi motivi su se pojavili još za vrijeme mog boravka u Chicagu gdje sam sretao porodice našeg porijekla u kojima sam vidio duboko generacijsko nerazumijevanje. Djeca nisu mogla u potpunosti razumijeti svoje roditelje, iskustvo i historiju koju su donijeli sa sobom u Ameriku. To mi je izgledalo kao nepravda, da naslijedite sve te traume, a živite i želite se razvijati u svijetu u kojem za njih nema mjesta i čak su prepreka za taj razvoj“, rekao je Štiks i dodao da moramo naučiti uhvatiti bumerang prošlosti prije nego nas ponovo povrijedi, ne da bismo ga odbacili i zaboravili, već da bismo spriječili da nam osakati budućnost.

Priča sa istočne strane

Režija: Aida Bukvić

Autor: Darko Lukić

20
April

Očigledno je da će život bosanskih izbjeglica još zadugo biti krajnje inspirativna tema za književno, dakle i za dramsko uobličenje. Ovaj tragični povijesni bosanskohercegovački (nije, naravno, ovo „osobenost“ samo našeg prostora: u 20. stoljeću milionski su „akteri“ „iznuđene seobe naroda“ koji će u valerima i cinizmu jezičkih igara/konstrukcija biti označavani kao egzilanti, emigranti, raseljena lica, izgnanici, izbjeglice, prisilno raseljeni, ali i oni koji su progonstvo sami izabrali, apatridi… etc.) usud, sa svojom egzistencijalno-antropološkom „situacijom“ postaje i svojevrsnim bh. književnim, dramskim toposom. Prisjetimo se, primjera radi, drama Refugess (1999.) Z. Topčića, čiji su likovi/izbjeglice smješteni u prostor nedefinisanog evropskog egzila...

Sjećanje kamena

Režija: Mark Boldin

Autor: Mark Boldin i Michelle Aždajić

17
April

Stećci su kameni nadgrobni spomenici, u svoj svojoj raznolikosti karakteristični za područje stare bosanske države. Stoga, iako se
najveći broj stećaka nalazi na području današnje BiH, možemo ih sresti i u susjednim krajevima: Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Gotovo da je simbolično kako su upravo stećci, ti uzbudljivi nadgrobni spomenici, najjasniji trag o životu u vremenima bosanskog srednjevjekovlja, ali i Bosne danas. Iza ljepote tih nadgrobnih spomenika čuva se tajna ovih prostora. U njima se ovdje stoljećima ljudi ogledaju tražeći vlastiti odraz u tom prelijepom kamenju, njegovim šarama, slovima bosančice i mudrim porukama koje kao da odjekuju sa drugog svijeta. “Ja sam bio kao što si ti, ti ćeš biti kao što sam ja: misli na to i pođi s Bogom.”

Tajna džema od malina

Režija: Selma Spahić

Autor:

20
Mart

U momentu kada Sarajevo, uz lenjingradsku, postaje žrtvom najduže opsade dvadesetog vijeka, Karim Zaimović svojom fikcijom pokušava Sarajevu dati (odnosno vratiti) poziciju „centra svijeta“. I dok svijet žmiri nad svakodnevnim ubijanjem Sarajlija, Karim u sarajevske podzemne tunele smješta praistorijsku tvornicu magičnog džema od malina, džinovske pacove u koje je presađen DNK Hitlera i Göringa, svjetska slikarska remek djela, kao i formulu misterioznog otkrića Nikole Tesle. Pritom kombinira historijske datosti sa izmišljenim činjenicama, čime vješto briše granicu između stvarnosti i fikcije.

Odkamena priča

Režija: Dubravka Zrnčić-Kulenović

Autor: Ljubica Ostojić

20
Mart

Predstava „Odkamena priča“, predstava Studija lutkarstva Sarajevo realiziranu u koprodukciji sa Sarajevskim ratnim teatrom. Režiju predstave potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović, a tekst Ljubica Ostojić. Predstava je namijenjena uzrastu djece od 2. do 6. razreda osnovne škole, ali je toplo preporučujemo i odraslima.

Zašto „Odkamena priča“?

Živimo u zemlji u kojoj ne postoji jedinstvena strategija razvoja kulture, pa tako ni jedinstveni odnos prema kulturno-historijskim vrijednostima, s toga smo krenuli u potragu za povijesnom istinom srednjovjekovlja koristeći se izučavanjem stećaka, kao fragmentima i dokumentima naše kulturne baštine, te znanstvenim radovima i studijama o Bogumilima, kao i sakupljanjem starih narodnih vjerovanja i legendi.

Happy End

Režija: Pjer Žalica

Autor:

27
Novembar

Rijetkost je u savremenoj bosanskohercegovačkoj teatarskoj produkciji imati priliku u repertoar uvrstiti savremeni dobro napisan domaći dramski tekst. Drama „Happy End“ je djelo grupe autora, koji su, koristeći se motivom različitih bajki (od narodnih južnoslavenskih do onih čiji su autori Braća Grimm i H. K. Andersen), progovorili o važnim temama koje se tiču društva u kojem živimo. Ta angažiranost nije svedena na dnevnopolitičku banalnost, nego je vješto promišljena alegorija, u kojoj će publika prepoznati reference na svoje okruženje, svakodnevnicu i društveno-politički sistem. Naslov drame je ironičan budući da je „Happy End“ prikaz jednog surovog svijeta totalitarizma u kojem je život sveden na puko bitisanje, lišen svake nade i želje za promjenom, sve dok se ne pojavi neko ko je spreman da djeluje i glasno kaže: „Car je go!“