U Sarajevskom ratnom teatru SARTR održana je press konferencija povodom premijere predstave „Još uvijek smo živi“ po tekstu Nejre Babić u režiji Gianluce Iumineto. Premijera predstave  zakazana je za 4. maj sa početkom u 20 sati.

Prisutnima na press konferenciji obratila se direktorica Sarajevskog ratnog teatra Maja Salkić, istaknuvši da je ova predstava nastala nakon prošlogodišnjeg istraživanja, obilazaka migrantskih kampova u Sarajevu i Bihaću, nakon istraživanja svega onoga što su doživjeli migranti koji su prošli balkansku rutu, ali istraživanja i naših ličnih sjećanja na događanja prije trideset godina. Prema njenim riječima, predstava „Još uvijek smo živi“ je izuzetno emotivna, te nam nudi asocijacije na sve ono što smo proživjeli mi na ovim prostorima, ali istovremeno konotira i sa današnjim vremenom i onim što se trenutno dešava i u Ukrajini i Gazi. Izrazila je zadovoljstvo što Sarajevski ratni teatar pristupa angažirano ovakvim temama i da na taj način daje glas onima koji ne mogu da govore.

Autorica teksta Nejra Babić naglasila je da je najiskreniju priču na ovu temu mogla napisati samo na osnovu svog ličnog iskustva i iskustva sebi  najbližih osoba, ali da je željela da se sačuva i univerzalnost ove priče. Ovaj tekst i predstava direktno korespondiraju  sa rečenicom „Hello everyone, I’m still alive“ kojom nam se svakog jutra javlja novinarka iz Gaze. Ta rečenica je za nju bila polazni motiv za razmišljanje o tome, šta znači biti živ nakon svega što se proživi. U tom smislu ovaj tekst se ne bavi direktno ratom, već posljedicama i onim što rat i izbjeglištvo čine ljudima.

Reditelj Gianluca Iumiento je naglasio da mu je izuzetno drago da se ovaj proces privodu kraju, istakao je da je za njega lično ovo bio veliki izazov, jer  on kao reditelj zaista nastoji učiti o mjestima, kulturama i ljudima sa kojima radi. Predstava se bavi tematikom koja je važna i korespondira i sa prošlošću, ali i sa sadašnjim vremenom u kojem se i dalje dešavaju ratovi. Raditi sa ljudima i umjetnicima u Sarajevu bilo je za njega veliko zadovoljstvo i on vjeruje da su svi zajedno kroz ovu predstavu našli zajednički jezik i cilj, te je istakao da jedva čeka da predstava doživi svoj susret sa publikom,

Glumica Selma Alispahić istakla je da pozorište uvijek slavi kada se pojavi novi domaći tekst, te da je sa ovim tekstom dramaturginja Nejra Babić svima u ekipi ponudila sjajan materijal koji je duboko uronjen u našu svakodnevnicu u kojoj pokušavamo da se oslobodimo tereta prošlosti, ali nas svaki trenutak podsjeća na to da se tek sa suočavanjem sa prošlošću možemo nadati da ćemo nekim budućim generacijama ponuditi neku lakšu i prozračniju budućnost u kojoj je moći lakše da dišu i žive.  Prema njenim riječima, ovo je jedna od onih predstava koja rezonira sa trenutkom u kojem živimo, ona govori i dotiče se i rata i migracija i uništenih života i porodica, ali u svakom trenutku ona ipak ne zaboravlja da govori o ljubavi i nadi. Istakla je da je ovo predstava koja je vrlo važna u teatarskom smislu zbog toga što nas vraća u teeatar kao mjesto kolektivnog iskustva i koja nas podsjeća na to da je čovjek preko puta nas jako važan.

U predstavi igraju: Selma Alispahić, Davor Sabo, Matea Mavrak i Sanjin Arnautović.

Autorski tim predstave čine: dramaturgija Nejra Babić, kostimografija/scenografija Lejla Hodžić, muzika Nedim Zlatar, dizajn svjetla Nedim Pejdah, fotografija Muhamed Osmanagić

Kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs) predstava „Još uvijek smo živi“ je kofinansirana od strane Evropske unije. Projekat CC4WBs ima za cilj unapređenje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora i razvijanje njegovog potencijala za društveno-ekonomski uticaj u ovom regionu.

Predstava „Još uvijek smo živi“ također podržana od strane Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) koja podržava i unaprjeđuje regionalnu i multikulturalnu saradnju mladih na Zapadnom Balkanu. Programi RYCO-a usmjereni su na stvaranje mogućnosti za uključivanje mladih u aktivnosti koje doprinose međusobnom razumijevanju i pomirenju u građanskom, društvenom, obrazovnom, kulturnom i sportskom domenu.